Hrvatska protiv droge - droga.hr

30. siječnja ove godine u Zagrebu, Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH organizirao je prezentaciju Sustava za rano upozoravanje u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u RH. Osim MUP-a, MZSS-a, nekoliko fakulteta, zavoda, klinika i mnoštva službenih institucija, pozvano je i 16 udruga koje se bave suzbijanjem ovisnosti i zloporabe droga. To je vrlo dobar pomak, jer je u posljednje vrijeme kontakt države i nevladinog sektora – minoran. Jedna od odrednica u razvijenom demokracijama je stalna i čvrsta suradnja Vlade i civilnog sektora, pa se nadamo da će se i kod nas taj kontakt intenzivirati.

Sastanak je točno u 10 sati otvorila mr. sc. Bernardica Juretić, predstojnica Ureda, te nakon pozdrava i uvoda predala riječ Dr. Roumenu Sedefovu iz EMCDDA (Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama). U vrlo interesantnom i dugom izlaganju dr. Sedefov prezentirano je rad tog Centra, te rezultate i poteškoće u radu. Temelj svega je detekcija nove supstance na terenu, detaljna laboratorijska obrada, i povratna informacija na širokom planu svih subjekata. Ovakav sažetak čini se jednostavnim, međutim, svaki element stoji mnogo truda, vremena i sredstava. To znači stalno praćenje aktualnih zbivanja na narko sceni, od jointa učenika osnovnih i srednjih škola, te kasnije sintetskih sredstava u kafićima, disko klubovima, partyima – do teškog ovisničkog miljea, uključujući i mračni svijet prometa drogama. U ovom segmentu bitni čimbenici su, policija, i informacije s terena. Laboratorijska obrada (obvezno se provodi u više laboratorija) vrlo je detaljna i dugotrajna, jer je često zaključke o tome je li i koliko je predmetna nova droga halucinogena, opojna ili dr., te koliko je pojedina supstanca u njoj opasna – teško donijeti. Procjena rizika također je važan element. Najlakši dio posla je povratna informacija, ali i to zahtijeva mnogo kontakata i truda. U zemljama EU prošle je godine evidentirano 15 potencijalno opasnih psihoaktivnih tvari, čija bi zloporaba mogla predstavljati zdravstveni i društveni rizik. Većina tih tvari je nova, no ima i onih čija su halucinogena i ina svojstva poznata već godinama. Zbog primijećene češće zloporabe, EMCDDA identificirao je te tvari kao potencijalno rizične. Napominjemo da je u uzlaganju izneseno mnoštvo detalja o radu koji ne mogu biti spomenuti zbog ograničenosti ovog teksta.

Zatim je dr. Tim Pfeiffer-Greschel dao osvrt na iskustva Njemačke kao članice EU, te pregled aktivnosti provedenih u sklopu CARDS-a.

Slijedilo je upoznavanje Protokola o Sustavu ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u RH. Protokol, korektan, ali sterilan kao i svi službeni akti, učinila je elokventnim i zanimljivim Lidija Vugrinec, dipl. krim., načelnica Odjela Nacionalne informacijske jedinice za droge i poslove međunarodne suradnje.

U popodnevnom dijelu, Prof. dr.sc. Zdravko Lacković bio je u svom izlaganju iskustava i znanstvene perspektive u svijetu narkotika, kao i uvijek, interesantan. Prezentirane su stare i nove droge, te djelovanja i rizici. Na kraju je mr.sc. Ines Gmajnički iz MUP-a prezentirala ulogu i prva iskustva Centra za kriminalistička vještačenja „Ivan Vučetić“. Detaljnije je objašnjeno detektiranje mCPP-a (klorofenil piperazin), koji ima slično stimulativno i halucinogeno djelovanje kao ecstasy. Kompletna prezentacija bila je daleko više u domenu pravnih odrednica na nivou Europe i Hrvatske nego u upoznavanju novih droga. Čini se da je zaista u potpunosti riješen sustav zakonskih akata u svim segmentima iz područja prometa droga, suzbijanja i ovisnosti o drogama. Naš osvrt na provedbu tih normativnih akata, odnosno na spomenuti odnos države i civilnog sektora je sljedeći: Smatramo da su u detekciji novih droga vrlo važne informacije s terena. Uz policiju, daleko najviše informacija s ceste, iz škola, disko klubova i partyja imaju nevladine udruge. Putem dežurnih telefona također dobivamo mnoštvo informacija. Primjera radi iznosimo da su na ovom skupu kao nove droge spomenute čarobne (svete) gljive, te Salvia divinorum, GHB, mCPP (klorofenil piperazin), BZP (benzilpiperazin), te korištenje ibogaina. Te droge mi imamo na ovoj stranici (pogledajte pod „aktulno“) već nekoliko godina. O prodoru supstance piperazina (koji se često koristi u veterini), te o novim drogama iz sala body bildinga imamo članak na stranici kojim smo još prije dvije godine upozoravali čitatelje. Za povećanje mišićne mase, na ilegalnom tržištu kupuju se i danas razni napitci i prah nepoznatog sastava. Koriste ih i vježbači, adolescenti. Po nekim saznanjima, doduše neprovjereno, zbog uzimanja spomenutih preparata, dio mladih ljudi postao je sterilan, dio ih je dobio ili će dobiti rak prostate. Za neke se drži da su od toga izgubili i život, jer su koristili pripravke namijenjene životinjama. Dileri dopinga bilderima prodaju i tablete ružičaste boje pod imenom dianbol, koje u žargonu nazivaju metan. Ove droge, čini se, nitko nije istraživao, niti ih natko spominje. Moguće je nabaviti i boldabol koji se u tijelo unosi špricom, a izaziva čitav niz bolesti. O ibogainu i tretmanima (liječenju) spomenutom na ovom skupu, također smo pisali još prije nekoliko godina. O pogubnom Crystal methu (crank, ice, Mao, Mollies, Jugs, Ups) koji nam je stigao iz Amerike nije bilo govora iako je to zaista nova i velika opasnost za našu mladež. To je metamfetamin (vrsta XXL varijante amfetamina) koji sliči gorskom kristalu i poznat je u kemiji više od stotinu godina, ali je kao droga relativno nov. Kao party droga meth se počeo intenzivno koristiti posljednjih petnaestak godina u noćnim klubovima između New Yorka i San Francisca, ali stigao je i do nas. Za razliku od ostalih sintetskih droga, ovisnost o methu nastupa vrlo brzo, pogotovo ako se puši ili ušpricava i time naglo dospijeva u krv. Autor ovih redova imao ga je u ruci u kolovozu 2007. godine. Meth navodno ima nova pojačanja, odnosno nove supstance primjese. O korištenju raznih napitaka u kojima nedvojbeno ima zabranjenih supstanci u nekim sportovima (posebice borilačkim) imamo informacije vjerojatno bolje čak i od policije. Zbog navedenog (ali i ne samo zato) smatramo suradnju države i nevladinih udruga koje se bave suzbijanjem zloporabe droga nedovoljno razvijenom, iako to po normativnim aktima nije razvidno. Naime, Nacionalna informacijska jedinica za droge (NIJD) djeluje kao koordinator EWS-a u Hrvatskoj i odgovorna je za suradnju među nacionalnim partnerima za razvoj Sustava ranog upozoravanja, planiranja i dr. A, među partnerima su i nevladine udruge, jer je suradnja tijela državne uprave i civilnog društva jedan od prioriteta Nacionalne strategije suzbijanja zloporabe droga. Nadalje NIJD kao savjetodavno tijelo ima Radnu skupinu za Sustav ranog upozoravanja koju čine predstavnici ključnih nacionalnih tijela i nevladinih organizacija, te priznati stručnjaci na tom području. No, teorija i praksa se često razlikuju. Možda je suradnja s udrugama iz Zagreba po tom pitanju dobra, ali kontakti s aktivnim udrugama iz drugih gradova nije dovoljna. Obzirom da kao udruga imamo stručnjake raznih profila, objave nekoliko knjiga o drogama, te vrlo posjećenu stranicu u kojoj objavljujemo aktualna zbivanja u našem narko ozračju, nudimo aktivniju suradnju s državnim tijelima.

Opatija, veljače 2008. Saša Radović