Hrvatska protiv droge - droga.hr

Važno je i interesantno upoznati se u kratkim crtama s interakcijom politike i droga. Politika (pojednostavljeno rečeno: država) i droge, pojmovi su isprepleteni čvrstim vezama. U toj sprezi nalaze se takoreći sve institucije kapitala. U svim velikim svjetskim bankama svakodnevno miješa se legalni i «crni» kapital. Državni aparat djelomično se hrani od prodaje najpogubnijim drogama na svijetu, duhana i alkohola. Nije nikakva tajna da se tajne službe, dobrim dijelom, financiraju narko kapitalom (zaradom od ilegalnih droga). I na kraju ovog uvoda u temu – jedna konstatacija! Država može, takoreći, preko noći riješiti problem droga. Uzori su, neke arapske države, Hong Kong, Singapur i dr. Eklatantan primjer je nedavni slučaj jednog britanskog bračnog para: trideset mjeseci proveli su u užasnom paklu zatvora u Kuala Lumpuru (prebijanja, silovanja, glad…) zbog komadića hašiša, kvadratića dimenzije stranice od cca 14 milimetara (veličina nokta na palcu).

U Hrvatskoj ne bi bilo 100.000 ovisnika da imamo restriktivnije zakone. Politika, ali nažalost i droge, korjenito utječu na naše živote. Sljedeći, na izgled nevažan primjer, slikovito o tome govori: Vjerojatno nikada niste razmišljali o činjenici da na uspjeh u školi i na ocjene Vašeg djeteta, ima utjecaj kolumbijski, Medelinski kartel ili neka uvažena švicarska banka (u kojoj je neosporno i dio «crnog» kapitala)! Objašnjenje je jednostavno i logično. Nevidljive niti sprege legalnog i nelegalnog kapitala imaju utjecaj na sve; na politiku, posredno na Vaš osobni dohodak, na Vaše mogućnosti, na vrijeme koje možete posvetiti Vašem djetetu, pa stoga i na odgoj, odnosno na ocjene u školi. Zato je dobro, barem u najkraćim crtama, informirati se o zbivanjima na koje ne možemo direktno utjecati, a to su društveni procesi. Na taj način moći ćemo objektivnije razlučiti dobro od zla, i shvatiti da kapital formira naše živote! A, tri najsnažnija segmenta kapitala jesu: droga, oružje i nafta. Da, upravo ovim redom; godišnji promet trgovine drogama je bio je početkom trećeg milenija oko 600 milijarda dolara, oružjem nešto manje, a nafta je na trećem mjestu sa cca 560 milijarda. Zbog naftne krize ova slika je danas nešto izmijenjena, ali droga je još uvijek na samom vrhu svjetskog businessa. Tematsko područje politika i droga izuzetno je važan element u planiranju budućnosti svake zemlje. Ujedno, to je i najvažniji segment suzbijanja zlouporabe droga, jer politika, odnosno država, definira glavne parametre u stalnom sukobu prodora droga i suzbijanja. Do sada odnosi politike i svega onog što donose i proizvode droge, u Hrvatskoj nisu bili sustavno istraživani. Kao što je već spomenuto, snažna eskalacija tržišta droga dogodila se u nas tijekom Domovinskog rata – dijelom kao specijalni način vođenja rata, a dijelom kao prepoznavanje novog tranzicijskog tržišta. U cilju suzbijanja zlouporabe droga definirana su tri segmenta; 1.) Sprječavanje prometa drogama 2.) Briga o korisnicima droga i ovisnicima 3.) Prevencija. Ad 1.) Sprječavanje prometa i trgovine drogama resor je policije i carine. Bez obzira na činjenicu da je hrvatsko tržište drogama dobro opskrbljeno, posebice marihuanom i plesnim drogama u disco klubovima, na partyjima i na ulicama, policija i carina bilježe dobre rezultate. Posebice su uspješne zapljene velikih količina kokaina i heroina. Po svim mjerilima ovi naši represivni, državni mehanizmi po svojim uspjesima ne zaostaju za europskim i svjetskim prosjecima. Ad 2.) Brigu o korisnicima droga i ovisnicima, država relativno dobro pokriva. Centri za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti (21 centar u Hrvatskoj, 43 udruge, 111 Centara za socijalnu skrb, te 34 savjetovališta), Zavodi za bolesti ovisnosti i druge državne institucije sličnih naziva, dobro obavljaju svoj posao. Neosporno je da svi zajedno, država i nevladine udruge koje se brinu o ovisnicima, na ovaj ili onaj način zaista pomažu ovisnicima. Osim toga u Hrvatskoj djeluju, po službenim podacima od početka 2005. godine devet terapijskih zajednica s 29 kuća (komuna). Početkom 2006. ima ih trideset (neslužbeni podatak). Ad 3.) Prevencija, briga o zdravom mladom naraštaju - nedovoljno je pokriven segment. Problem nedovoljne informiranosti o zlouporabi droga učenika osnovnih i srednjih škola i njihovih roditelja i učitelja, između ostaloga, detaljnije ćemo obraditi i na ovom skupu. Segment odnosa politike i droge još uvijek nije oformljen u Hrvatskoj. Ova knjiga – savjetnik prvi je pisani dokument kojiem je, između ostalog, cilj iniciranje tog segmenta. Politika i droga u stalnoj su interakciji. Stupanj organiziranosti i kvaliteta ustroja svake države može se mjeriti odnosom prema suzbijanju uporabe droga. U neprekidnom sukobu moćnog narko lobija i države nema pobjednika ni pobijeđenoga, postoje samo pomaci s pozitivnom ili negativnim predznacima. Komponente naše stvarnosti; narko ozračje, politička kretanja, vlast, legalni i ilegalni kapital - isprepletene su s bezbroj dodirnih točaka. Međutim, najkonkretnija dodirna točka između droge i politike, ili utjecaj droge na politiku i državu, događa se u polju korupcije. Bitan čimbenik je enormno veliki promet drogama u svijetu i stotine milijardi dolara ili eura čiste zarade. Dobar dio od tih golemih sredstava koristi se u svrhu proširenja tržišta droga što poglavito uključuje liberalizaciju zakona iz domena droga. To se postiže korumpiranjem vlada. Tamo gdje to nije moguće, narko marketing radi protiv poštenih vladinih dužnosnika i protežira korumpirane da steknu veću moć unutar vladajućih struktura. Korumpiranje se vrši kapitalom od trgovine drogama. Velika sredstva troše se i na razvoj komunikacije. Komunikacijski sustav (kompjuterske mreže, radio, TV) omogućava nevladinim organizacijama informacijski sustav takve kvalitete na globalnom nivou, da ga pojedine vlade ne mogu doseći. Te mogućnosti su iskorištene. Stvorene su financijske strukture (nadsvjetske) koje nitko ne može kontrolirati. Dobiti su ogromne, a kapital je najvećim dijelom smješten u poreznim utočišćima na Kajmanskim otocima, New Jerseyu, Luxenbourgu, Liechtensteinu i dr... Jednim pritiskom na tipku računala ogromne svote novca mogu promijeniti svoj oblik i mjesto. «Nadsvjetske elite» svojim «crnim» i legalnim kapitalom, mogu uzdrmati valute, disciplinirati vlade i poduzeća, te osigurati neplaćanje državnih poreza na velike dohotke. Dobar primjer je blitz udar na azijske i europske valute jednog od nadsvjetskih fondova (Quantum Fund N.V.) 1997. godine sa čistom milijardskom zaradom u britanskim funtama, u rekordno kratkom vremenu. Udari na valute i milijardske zarade danas su još suptilnije, jer je zbog razvoja komunikacija (učinkovite digitalne zaštite) stanje manje transparentno nego prije nekoliko godina. Narko kapital tiho se i svakodnevno stapa s legalnim kapitalom u velikim svjetskim bankama. Uz paravan polulegalnih i legalnih financijskih transakcija, lakše se provodi pranje novca i promet drogom. Ovakva snažna materijalna podloga, transnacionalnim, kapitalističkim i narko krugovima omogućava stalno djelovanje u namjeri slabljenja državnih i drugih akcija protiv trgovine drogama (preliberalni zakoni, pasivno provođenje zakona i propisa i dr...). Manja ili veća korumpiranost pojedine države, između ostalog, ogleda se u njenim zakonima iz domena prometa i uporabe droga, odnosno po tome koliko su ti zakoni i prateći akti liberalni ili restriktivni. Popratni element je i način provođenja zakonskih mjera (pasivno ili aktivno!) kojeg diktira politička volja. Nije rijedak slučaj da se oštri i restriktivni zakoni u pojedinim zemljama političkom voljom neprovođenja, izbjegavaju i na taj način u praktičnom smislu anuliraju. Netransparentan i permisivan odnos politike i droge, opasnost je ne samo za pojedinu zemlju nego i u najširim razmjerima. Fenomen droga direktno utječe na razvoj društvenih procesa i zato treba sustavno prići problemu i posvetiti daleko više pozornosti svim dodirnim točkama politike i droge. Pri tomu je važna napomena da su se, posebice u tranzicijskim zemljama, pa samim tim i u Hrvatskoj, padom komunističkog sustava u potpunosti izmijenili odnosi vladajućih struktura i svjetskog narko lobija. Daleko su lakši i manje transparentni kontakti vlasti i narko marketinga nego prije, što pogoduje korupciji i širenju tržišta droga. Važeću «Nacionalnu strategiju nadzora nad opojnim drogama, suzbijanja zlouporabe opojnih droga i pomoći ovisnicima o opojnim drogama u Republici Hrvatskoj», na prijedlog Vlade Republike Hrvatske donio je Hrvatski sabor 1996. godine. Taj akt temelj je djelovanja u području suzbijanja zloporabe droga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova, udruga i vjerskih organizacija te drugih pravnih i fizičkih osoba, Navedena Nacionalna strategija bila je i temeljni dokument za provođenje različitih aktivnosti na području suzbijanja zlouporabe opojnih droga, od prevencije ovisnosti, suzbijanja zlouporabe opojnih droga, do liječenja i skrbi o ovisnicima i povremenim konzumentima droga. Nacionalna strategija poslužila je i kao temelj za donošenje zakonskih i podzakonskih propisa iz područja suzbijanja zloporabe droga, te kao osnova za izradu godišnjih akcijskih planova suzbijanja zloporabe droga i provedbenih programa iz tog područja, s razine mjerodavnih ministarstava i tijela državne uprave, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Važeća Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Hrvatskoj (riječ «opojnih» potpuno je deplasirana, jer osim opojnog opijuma i heroina, ostalih droga ima daleko više a nisu opojne!) nije mijenjana ni dopunjavana čitavo desetljeće i danas je izvan vremena u kojem živimo i izvan novih mjerila narko ozračja. U toj strategiji tretiraju se isključivo ovisnici, a tek minorno prevencija kompletne zdrave hrvatske mladeži, najvažnijeg segmenta budućnosti naše zemlje. 2005. godine koncipirana je «Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2006. do 2012 godine». Vrlo je dobro što je naslonjena na principe Europske strategije o drogama, ali je loše što ima previše odrednica stare Strategije. Već u samom naslovu ostalo je ono «opojno» što ukazuje na nestručnost u koncipiranju, no temeljna kritika velikog dijela stručnjaka je ponovno nepovoljan odnos brige za ovisnike i brige za zdrave naraštaje (prevencija). U novoj Nacionalnoj strategiji premalo je brige za budućnost Hrvatske, odnosno za zdrave, mlade građane Hrvatske. Daleko veći dio odnosi se na ovisništvo, što podrazumijeva i znatno veća sredstva države za liječenje i resocijalizaciju ovisnika nego za prevenciju Opet je prioritet krivo ustanovljen, jer zdravi naraštaji (a, ne ovisnici) zajednici garantiraju prosperitet. 21 Centar/služba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u Hrvatskoj odnosi golema sredstva zajednice za razliku od minornih sredstava predviđenih za prevenciju. Centri su organizirani kao službe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Županijskih zavoda za javno zdravstvo. U Centrima rade stručni interdisciplinarni timovi koji su nositelji većine specifičnih aktivnosti usmjerenih na smanjenje potražnje droga, te planiranje provođenja liječenja. Temeljne zadaće Centra su (izvadak iz nove Nacionalne strategije): 1. Izvanbolnički terapijski rad s uzimateljima droga i njihovim obiteljima, koji se provodi u suradnji sa svim relevantnim resursima lokalne zajednice. Centar je mjesto primarne specijalizirane zdravstvene i psihosocijalne skrbi za osobe s problemima u svezi zloporabe droga. 2. Neposredno unaprjeđenje i provedba niza preventivnih djelatnosti – osobito mjera rane sekundarne prevencije. 3. Epidemiološko praćenje, koordinacija i provedba programa smanjenja potrošnje droga na području na kojem je Centar djeluje. Iz navedenih zadaća Centra vidljivo je da je sav taj masivni i skupi aparat koncipiran za ovisnike, i tek periferno za prevenciju. Iz gornjeg teksta slijedi da odnos politike i droge direktno utječe na najvažnije segmente zajednice i našeg života, od djetinjstva «pa sve do groba». Zbog toga imperativ je dati tom odnosu punu pozornost.