U ovo predizborno vrijeme često se u promidžbi spominje dekriminizacija „lakih“ droga. Neki naši političari, prečesto neupućeni i needucirani po temama koje zdušno zastupaju, hrabro su se dohvatili i narko područja. U svojoj površnosti i neznanju oni dijele droge na „lake i teške“ iako svaki upućeni građanin zna da je takva podjela bespredmetna. Po svemu se čini da dio naših zastupnika u Hrvatskom saboru zagovornika dekriminalizacije ne zna za ovu našu stranicu i za tisuće sličnih stranica na kojima mogu dobiti osnovno znanje o drogama. Za one koji se ne služe Internetom (a takvih je mnogo!), postoji i nešto drugo – bogata literatura o drogama i drogiranju.
No, spustimo se na tu (političku) primitivnu razinu podjele i pokušajmo raščlaniti što donosi dekriminalizacija „lakih“ droga. Obzirom na to da se spominju lake droge (množina), pretpostavimo da se to odnosi na cannabis i sintetske droge. Dakle, uz marihuanu, skunk i hašiš, tu je još tridesetak sinteskih droga u upotrebi na partyjima i u disco klubovima. Najprije treba spomenuti da je pojam dekriminalizacije vrlo blizak legalizaciji i da bi to rezultiralo stravičnim bumom narko tržišta. Dileri bi dobili status vrlo sličan prodavačima novina i cigareta u kioscima, pa bi mogli bez većih stresova prodavati svoje paklene proizvode. Nema nikakve sumnje da svaka liberalizacija u sferi droga olakšava dilanje i podiže promet narko tržišta. Najbolji primjer su legalni duhanski proizvodi. Jedna trećina hrvatskih građana puši i najmanje ih 13.000 goidšnje umire od posljedica duhana. Slično je i s alkoholom s razlikom da manje alkoholičara umire nego pušača.
Ponuda dekriminalizacije „lakih“ droga zbog boljeg izbornog rezultata donijela bi nam mnogo mladih neradnika sklonih jedino zabavi i znatno više ovisnika o „teškim“ drogama.
Malo gorljivih zagovornika dekriminalizacije (čitaj; dostupnijeg drogiranja) zna da je vrlo tanka granica između blagog jointa i hašiša ili snažnog skunka, a to su „lake“ droge. A, čak i jednokratno, intenzivnije pušenje jakog hašiša ili skunka uzgojenog uz halogene lampe i zalijevanog raznim supstancama – ostavlja posljedice na ono najdragocjenije, na mozak. Ili, na primjer: tableta blagog ecstasya koju proguta maloljetna djevojka u disco klubu isto tako je sintetska, laka droga kao i užasni, razarajući meth (crank, ice), ili LSD, PCP i mnoštvo drugih jakih sintetskih droga. Tko će i gdje postaviti granicu lakih i teških droga?
Neodgovorni predlagatelji dekriminalizacije ne znaju da marihuana možda više od svih drugih droga stvara duhovnu i moralnu degradaciju i mijenja karakter mladog čovjeka. Njezinom uporabom izčezava kontrola i svako obuzdavanje. Memorija je narušena, a trajno se gube i radne navike. Malo uporniji pušač jointa vrlo brzo postaje neodgovorni pojedinac kojeg ništa drugo ne zanima osim zabave i nerada. Ostat će zauvijek slab djelatnik, na marginama društva, nezadovoljan sobom i svojim okružjem. Ostaje pitanje žele li naši bajni političari takve neradnike? Možda zaista žele, jer napušeni mladi čovjek, a posebice narkoman - bit će nezainteresiran za našu katastrofalnu stvarnost, bogaćenje elite, zaduživanje države Hrvatske i političku korupciju.
Neodgovorni predlagatelji dekriminalizacije također ne znaju da sintetske droge razaraju moždane stanice i veze (sinapse) između njih, te da nanose trajne posljedice. To je karakteristika svih sintetskih droga (ecstasy, speed, 2ci, GHB, blue mystic, bromomescalin, intellex, euphoria, nexus, BZP, dimitri, meclizin, beautifull, TFMPP, foxy, venus…). Možda je najopasnija sintetska droga meth (crank, ice...) koja nam upravo stiže iz Amerike. Prve i manje opasne posljedice cranka koje se javljaju, nagli su gubitak težine i nesanica. Nakon kratkog razdoblja euforija, dolazi nemogućnost bilo kakvog uživanja. Javljaju se teške depresije, potpuno otuđenje i nemogućnost komunikacije. Moguća popratna stanja su agresija i nasilje, te paranoja. Slijede teške posljedice: opasno lupanje srca, amnezija, snažno tjelesno propadanje, ekcemi, velike šanse za HIV, koma, te na kraju - smrt. Zbog isparavanja meth para, zubi brzo trunu do desni. Crank najdirektnije i najjače udara na mozak. Pritom ga rapidno uništava i proizvodi nepopravljive štete. Konzumaciju cranka prati snažna, brza i pogubna psiholoska ovisnost. Akutno trovanje također je potencijalni rizik.
Jedno je sigurno, ovisnici o cranku neće kritizirati nikoga i neće se petljati u politiku.
Eto prilike da nam takvu drogu dekriminalizira ili drugim riječima prihvati Hrvatski sabor.
Neodgovorni predlagatelji dekriminalizacije također ne znaju da su „lake“ droge prvi korak na narko putu i da u velikom broju slučajeva dovode do ovisnosti o „teškim“ drogama, kokainu i heroinu. Čini se da njima nije dosta ovih 100.000 ovisnika koji danas lutaju hrvatskim ulicama, kradu, pljačkaju, prostituiraju se i prose!
Opatija, listopada 2007. Saša Radović