Hrvatska protiv droge - droga.hr

U Hrvatskoj ima oko 250.000 alkoholičara i oko jedan milijun osoba koje imaju probleme zbog neumjerenog pijenja. Ukratko, svaki četvrti građanin Hrvatske pati od posljedica alkohola. Treba naglasiti da je alkoholizam, uz ovisnost o heroinu i duhanu, jedna od najtežih i najtvrdokornijih ovisnosti. Ovisnost o alkoholu manifestira se u psihičkom i fizičkom smislu.
Alkoholizam, uostalom kao i ovisnost o drugim drogama nije samo bolest alkoholičara već i "bolest" njegove obitelji, radne okoline, susjedstva, prijatelja. Alkoholizam je, što se tiče agresije, čak i pogubniji nego ostale ovisnosti. Više nego kod ostalih ovisnosti događaju se fizički obračuni u porodici, maltretiranja, batine, agresivni alkoholičar velika je opasnost za djecu, supružnika i ostale članove obitelji. Agresija u svezi alkohola događa se uz šank, na ulici, svugdje…
Alkohol je poznat od davnina, preko osam tisuća godina. Upotrebljavao se i upotrebljava se kao razbibriga, kao lijek i kao hrana. Na pitanje; zašto tradicionalna, umjerena i povremena uporaba alkohola prelazi u alkoholizam, u neumjerenu i stalnu konzumaciju, odnosno ovisnost - teško je odgovoriti. Uostalom, oko pitanja: "Zašto, ovisnost?", stručnjaci desetljećima lome koplja, tisuće stranica ispisana su o razlozima drogiranja (pa i alkoholiziranja), no pravog odgovora još nema. Određeni čimbenici u nastajanju alkoholizma jesu; naslijeđe, psihička konstitucija i socijalno okružje, te manja otpornost na tenzije, frustracije, patnje, neizvjesnost i sl. No, sve to samo je skup preduvjeta.
Problem prevencije ovisnosti o alkoholu je tradicija i kultura konzumacije alkohola povezana sa svim važnijim životnim događajima, ali i s uobičajenim pijenjem uz jelo. Zato je granica razdvajanja koja dijeli uobičajeno konzumiranje alkohola i ono prekomjerno koje s vremenom odvodi u ovisnost - često teško prepoznatljiva i varljiva.
Slika fizičkih utjecaja alkohola sljedeća je: Alkohol u početku kratko vrijeme stimulira kontrakciju mišića i snagu, smanjujući umor, tako da alkoholizirana osoba nekritično zaključuje da je jača i spremnija na veće napore. No, ubrzo nastaje opadanje mišićne aktivnosti. Male količine alkohola stimuliraju srčani mišić, ali nakon povećanja doze imaju toksične učinke na srce, direktno ili indirektno (preko vagusa) usporava se rad srca, šire se krvni sudovi mozga, srca i kože. Alkohol ubrzava resorpciju mnogih tvari, stimulira disanje i lučenje mokraće. Gram alkohola razvija sedam kalorija, ali se to ne može smatrati energetskom vrijednošću zbog svoje toksičnosti.
Resorpcija alkohola nastaje već u ustima, znatno jača je u želucu, završava u debelom crijevu. Resorpcija (fizički proces) diktira nivo alkohola u krvi koji je maksimalan 30 do 50 minuta nakon unošenja alkohola u organizam. Poslije 90 minuta slijedi ravnomjerno opadanje nivoa. Razgradnja alkohola (90%) događa se u jetri, za jedan sat razgradi se oko 9 grama alkohola (jedan promil).
Nivo alkohola u krvi od 0,5 do 1,5 promila (pripito stanje) izaziva poremećaj i depresiju inhibitornih (kočećih) centara u mozgu. Od 1,5 do 2,5 promila (pijano stanje) prava je alkoholna intoksikacija, a do 3,5 posto dominiraju narkotički učinci. Kod 4 promila nastupa koma, gubitak svijesti i potpuna arefleksija koja može završiti kobno.
Fizička oštećenja su velika i teška; atrofija i degeneracija ćelija moždanog tkiva (najtipičniji u malom mozgu), atrofije i oduzetosti mišića, bolovi i parestezije u ekstremitetima i dr. Česte posljedice su katar jednjaka, gastritis s povraćanjima i stomačnim grčevima, masna infiltracija jetre s insuficijencijom funkcije, ciroza (bujanje vezivnog tkiva jetre i propadanje ćelija), povišenje krvnog tlaka, glavobolje... Česte su i degenerativne promjene gušterače, insuficijencija srca, i pad otpornosti cijelog organizma.
Slika psihičkih oštećenja još je pogubnija. Alkoholičari kao i heroinski ovisnici vrlo brzo gube moralne norme, otupljuju, bezvoljni su ali i često agresivni, egocentrični, imaju smetnje u pamćenju. Zbog nesklada između libida (želje) i slabe potencije, postaju agresivni i slabi seksualni partneri, postaju skloni pedofiliji, homoseksualnim aberacijama, ekshibicionizmu… Postoje, doduše nešto rjeđe, alkoholne psihoze (delirium tremens alcoholicum), amnezije fiksacije (nemogućnost pamćenja), konfabulacije (iskrivljene retrospektive), te halucinoze, demencije i epileptični napadi.

Najnovija istraživanja koja su proveli američki znanstvenici sa sveučilišta North Carolina ukazuju da štetne posljedice prekomjerne konzumacije alkohola na stanice mozga nastaju vrlo brzo.
Dosad se smatralo da se neurodegeneracija ne javlja za vrijeme samog pijanstva, nego tek za vrijeme povlačenja alkohola iz tijela. No, studija je pokazala da je potrebno samo dva dana opijanja da se ošteti dio mozga odgovoran za miris. Oštećenja na ostalim dijelovima mozga pojavljuju se nakon četiri dana. To bi trebalo zabrinuti i ljude koji vole popiti, a ne spadaju u kronične alkoholičare. Posebno velikom riziku izlažu se adolescenti. Studija američkih znanstvenika nadalje ukazuje da pretjerana konzumacija alkohola posebice kod tinejdžera uzrokuje poteškoće u razvoju i funkcioniranju mozga.
Eksperimenti koje su znanstvenici s University of Memphis proveli na životinjama pokazuju da visoke doze alkohola najveću štetu uzrokuju kod organizama koji su još u razvoju. Po njihovom mišljenju, čak i povremena izloženost visokim razinama alkohola može dovesti do promjena u biološkim funkcijama koje mogu imati dugotrajne implikacije. Istraživanje je pokazalo da konzumacija alkohola u mlađoj dobi rezultira povećanom tolerancijom u odrasloj dobi, ali i oštećenjima i mozga i jetre. Osim toga, rani početak konzumacije alkohola povećava izglede za pojavu problema povezanih s alkoholom u odrasloj dobi.
Istraživanje kanadskih znanstvenika sa sveučilišta McGill u Montrealu sugerira da alkohol na funkcioniranje mozga utječe duže nego što se misli.
Znanstvenici kažu da alkohol ima negativan učinak na neke funkcije mozga čak i kad se osobama koje su konzumirale alkohol čini da ne osjećaju nikakve posljedice. Ispitan je učinak alkohola na složene funkcije kao što su apstraktno razmišljanje, planiranje te sposobnost kontroliranja ponašanja koje je posljedica događaja u okolini. Utvrđeno je da alkohol na ove funkcije utječe čak i kad se koncentracija alkohola u krvi spusti na toliko nisku razinu da je ljudi ne osjete. Utjecaj alkohola je bio veći u trenucima kad je njegova koncentracija u krvi padala nego kad je bila na vrhuncu. Znanstvenici kažu da ovo istraživanje ima važne implikacije na aktivnosti kao što je vožnja automobila, pa se stoga osobama koje su konzumirale alkohol savjetuje da pričekaju najmanje 6 sati prije nego što sjednu za upravljač.
Prilog britanskih znanstvenika s Institute of Alcohol Studies je konstatacija da konzumacija alkohola u mladoj dobi vodi u kriminal .

Izlječenje alkoholizma vrlo je teško zbog recidiva. U praktičnom smislu to znači da alkoholičar nikada nije u potpunosti izliječen nego uvijek na njega vreba opasnost recidiva. Samo "skidanje" s alkohola nije dovoljno. Za dugi tretman koji slijedi, potreban je jaki državni angažman, stalno ulaganje velikih sredstava i ekipe sastavljene od psihijatara, psihologa, socijalnih profila stručnjaka i dr.
Kasnije, nakon tretmana i "zaliječenja", bez klubova liječenih alkoholičara, teško je očekivati trajniju apstinenciju i pravu rehabilitaciju koja uključuje i ovisnikovu obitelj. Danas u Hrvatskoj djeluje 180 klubova liječenih alkoholičara. Od ukupnog broja alkoholičara liječi se otprilike svaki deseti, a tek svaki četvrti dolazi u klub liječenih alkoholičara. U klubovima se, u timskom radu, susretima s drugim obiteljima i uz pomoć stručnjaka, često može brak i obitelj "vratiti i iz onih zadnjih dubina", čak i kad se to više ne čini mogućim.
Klubovi liječenih alkoholičara postoje od 1935. godine od osnutka udruge bivših alkoholičara pod nazivom "Alkoholics anonymous". Osnivači su bili dvojica bivših alkoholičara, jedan bankar i jedan liječnik. U početku su članovi ostajali anonimni, ali se to kasnije izmijenilo i više se ne inzistira na anonimnosti. Klubovi niču u cijelom svijetu.